About

antefoto – Ante Čizmić/ hanza media/ Slobodna Dalmacija, Split, 2019.

Darko Cvijetić, pisac

rođen 11. siječnja 1968. godine u Ljubiji Rudnik, Jugoslavija, (danas Bosna i Hercegovina, Republika Srpska)

U Pozorištu Prijedor od travnja 1983.
Kolumnist sarajevskog portala “Žurnal”
https://zurnal.info/rubrika/darko-cvijetic

Romani i pjesme su prevođene na francuski, engleski, njemački, talijanski, slovenski, hebrejski, albanski, mađarski, poljski, makedonski, bugarski i jidiš.
Podjednako knjige objavljuje u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Banja Luci, Zenici, Skoplju, Hamburgu, Gdanjsku, Varšavi, Padovi, Tel Avivu, Tirani, Mariboru…
Uređivao književni blog “Hypomnemata”  – do 2019.
https://darkocvijetic.blogspot.com/ 

Postjugoslavenski pisac.
Filozofiju vrtlarstva – etike i teatrologiju izučio na Privatnom studiju Majstora Leona Weissa. 
Suradni član Internacionalne Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 
https://ianubih.ba/prof-darko-cvijetic/?fbclid=IwAR2nZs2GteK88kndlPcHIUzO4e8JIik9glJJzaUZHphSh_aoRxpXLgyjfMk
Član P.E.N. Centra BiH, Društva pisaca BiH i Hrvatskog društva pisaca. https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/clan/darko-cvijetic

Godine 1975. primljen u Savez pionira Jugoslavije i pobijedio na saveznom literarnom takmičenju “Titovim stazama revolucije”.
Trenirao nogomet ispred Crvenog solitera i bio golman u omladinskom timu OŠ “Mira Cikota” u Prijedoru. Dva puta nosio lokalnu štafetu mladosti, dva puta bio na Omladinskim radnim akcijama (ORB “Franjo Kluz” Bos. Dubica – ORA Zvornik ‘82. i ORA Pešter ‘84.)

Godinu dana služio Jugoslavensku Narodnu Armiju, u Zagrebu, 1987/88.
Četiri nepune godine bio vojnik u ratu, u Bosni. 

Iz radničke porodice Jugoslavena (srpsko/hrvatsko/židovskog  porijekla.)
Tu i narednu rečenicu mnogi  smatraju neoprostivom. Živi u Jugoslaviji.

Objavljena djela :

  • Noćni Gorbačov, pjesme, 1990, Pegaz, Beograd;
  • Himenica,  pjesme, 1996, Raskršća, Beograd;
  • Manifest Mlade Bosne, 2000, kratke priče, Prometej, Novi Sad
  • Passport for Sforland, 2004, pjesme, Udruženje književnika RS, Banja Luka
  • Masovne razglednice iz Bosne, 2012, Besjeda, Banja Luka
  • Konopci s otiskom vrata, 2013, Centar za kritičku misao, Mostar
  • Mali ekshumatorski eseji, 2015, Zadužbina „Petar Kočić“,Banja Luka – Beograd
  • Emotikoni u Viberu, 2016. Samouprava, Sarajevo
  • Paraolimpijske himne, 2017. dvojezično, Poiesis, Ljubljana – https://www.digitalne-knjige.com/cvijetic.php
  • Ježene kožice, 2017. Vrijeme, Zenica
  • Ježene kožice, 2020. V.B.Z., Zagreb
  • Schindlerov lift, 2018. roman, Buybook, Sarajevo – Zagreb/ tri izdanja, dvije audio verzije./
  • Schindlers Lift, roman, 2020., adosc Verlag, Hamburg, Njemačka
  • Schindlerov lift, roman, 2019., Književna radionica Rašić, Beograd 
  • Schindlerov lift, Blesok, Skopje, 2022. 
  • L'ASCENSORE DI PRIJEDOR, roman, 2021. Bottega Errante, Udine, Italija
  • Snijeg je dobro pazio da ne padne, 2019. V.B.Z., Zagreb
  • Gesia scora / Ježene kožice, 2020., Instytut Kultury Miejskiej, Gdanjsk, Poljska
  • Što na podu spavaš, 2020., roman, Buybook, Sarajevo – Zagreb
  • Što na podu spavaš, 2020., roman, Književna radionica Rašić, Beograd
  • Снегот добро пазеше да не падне, 2020., Израз, Скопје 
  • Noćna straža, 2021. kratke priče, Buybook, Zagreb/Sarajevo 
  • Noćna straža, 2021. kratke priče, Književna radionica Rašić, Beograd 
  • Što na podu spavaš, Blesok, Skopje, 2022.

Knjiga poezije “JEŽENE KOŽICE” izdavač “Vrijeme” iz Zenice BiH, “GESIA SCORA”, u prijevodu Milosza Waligorskog na poljski jezik – bila je u finalnom izboru (među osam nominiranih knjiga i autora) za europsku književnu nagradu “EUROPEJSKI POETA WOLNOSCI” (Europski pjesnik slobode) koju dodjeljuje Međunarodni književni festival u Gdanjsku (Poljska), 2019/2020 godine. 

https://pl.wikipedia.org/wiki/Europejski_Poeta_Wolno%C5%9Bci#Finali%C5%9Bci

Knjiga poezije “SNIJEG JE DOBRO PAZIO DA NE PADNE”, izdavač VBZ Zagreb, Hrvatska, u prijevodu Milosza Waligorskog na poljski jezik – u finalu je za europsku književnu nagradu (Europski Pjesnik Slobode) za godinu 2023/2024  što je prvi puta u povijesti nagrade da isti pjesnik bude dvaput u finalu Međunarodnog književnog festivala u Gdanjsku (Poljska), te da predstavlja drugu zemlju (2020. – BiH, 2024. – Hrvatska) 

Znamy finalistów gdańskiej Nagrody Literackiej Europejski Poeta Wolności 2024

Po motivima romana SCHINDLEROV LIFT, u “Kamernom teatar 55”, u Sarajevu, urađena je kazališna predstava u režiji Kokana Mladenovića  (premijera – ožujak 2021.) 

Predstava “Schindlerov lift“, Kamernog teatra 55 na “9. Festivalu glumca BiH” u Konjicu

Po motivima romana ŠTO NA PODU SPAVAŠ,  urađena je kazališna predstava
/koprodukcija Dramskog kazališta “Gavella”, Zagreb, (Hrvatska), Narodnog pozorišta Sarajevo
(BiH) i Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada (Srbija) – 2022. (režija Kokan Mladenović, Beograd, Srbija)/. 
https://nps.ba/repertoar/sto-na-podu-spavas/80
https://www.gavella.hr/predstave/aktualne-predstave/sto-na-podu-spavas 
https://www.snp.org.rs/?page_id=27112

Roman SCHINDLEROV LIFT, uvršten je u obaveznu literaturu za drugu godinu na predmetu Gluma – lik, na Akademiji umjetnosti u Beogradu, 2022. 

Značajnije kazališne režije :

  • Nije čovjek ko ne umre, Velimir Stojanović, 1991. godine
  • Znakovi, Ivo Andrić, 1991. 
  • Duplo dno, Goran Stefanovski, 1993. (40 godina Pozorišta Prijedor)
  • Srpska drama, Siniša Kovačević, 1995. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu, Zlatna vila, 1995.)
  • Mandragola, N.Machiavelli, 1997. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Zlatna vila, 1997.)
  • Galeb, paviljon 6, po A.P. Čehovu, 2003. (Specijalna nagrada za režiju, Festival Zlatna vila, 2003.) 
    (50 godina Pozorišta Prijedor)
  • Na čijoj strani, Ronald Harwood, 2007. (Nagrada za najbolju režiju na Festivalu Zlatna vila, 2007.)
  • Kvartet, Ronald Harwood, 2012. 
  • Karolina Nojber, Nebojša Romčević, 2013. (60 godina Pozorišta Prijedor)
  • Feničanke, materijali, autorski projekat, 2013. (Specijalna nagrada, Sarajevska zima, 2014.)
  • Generacija bez kosti, autorski projekat, 2015.
  • Bunar, Radmila Smiljanić, 2016. (Nagrada za najbolju režiju na Kazališnim/Pozorišnim Igrama BiH, Jajce, 2017.)
  • Sve o ženama, Miro Gavran, 2017.

Dobitnik nagrade za najboljeg mladog književnika Jugoslavije na Balkanskim susretima pisaca, u Boru, Srbija, 1990. godine

Dobitnik nagrade „UGLJEŠA KOJADINOVIĆ“, za “Ukupan doprinos teatarskoj umjetnosti”, koju dodjeljuje „Glas Srpske“, Banja Luka, 1999. godine.

Dobitnik nagrade „MARKO PAVKOVIĆ“, za “Ukupan doprinos pozorišnoj umjetnosti u gradu Prijedoru”, koju dodijeljuje „Pozorište Prijedor“, 2005.

Dobitnik nagrade za režiju, na Kazališnim/Pozorišnim Igrama u Jajcu (Festival profesionalnih kazališta BiH) za režiju predstave „BUNAR“, po tekstu Radmile Smiljanić, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR, 2017. god.

Dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“ koju dodjeljuje Zadužbina PETAR KOČIĆ, Banja Luka/Beograd, za roman „Schindlerov lift“  – jesen 2019.

Dobitnik književne nagrade „Fric – Miroslav Krleža“ koju dodjeljuje hrvatski tjednik „Express“, Zagreb, za roman „Schindlerov lift“ 2020. – https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/novosti/darko-cvijetic-dobitnik-nagrade-fric

Dobitnik nagrade za ukupan književni rad „Literarum fundatio“, Fondacije “Idriz Jakupović”, Sanski Most/Prijedor

Dobitnik Specijalne nagrade za režiju predstave “Srpska drama”, po tekstu Siniše Kovačevića, u izvedbi POZORIŠTA PRIJEDOR na Festivalu “Zlatna vila” u Prijedoru, 1995.

Dobitnik nagrade “Amra Prutina” za umjetničku hrabrost , 2021. (Mostarski teatar mladih) 

Dobitnik nagrade “Zoranov brk” za glumačku bravuru za ulogu Darka Cvijetića u predstavi Što na podu spavaš, po romanu Darka Cvijetića, u režiji Kokana Mladenovića u izvedbi Dramskog kazališta “Gavella” Zagreb, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Sarajevo na “Zoranovim danima” u Zaječaru, listopad, 2022.

Finalist europske nagrade za poeziju “EUROPEJSKI POETA WOLNOSCI” (Europski pjesnik slobode) Gdanjsk, (Poljska, 2019/2020) za knjigu poezije “Ježene kožice”, (Vrijeme, Zenica, BiH, 2017.)

Finalist europske nagrade za poeziju “EUROPEJSKI POETA WOLNOSCI” (Europski pjesnik slobode) Gdanjsk, (Poljska, 2023/2024) za knjigu poezije “Snijeg je dobro pazio da ne padne” (VBZ Zagreb, 2019.)  https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/novosti/nasi-clanovi-monika-herceg-i-darko-cvijetic-u-finalu-nagrade-europski-pjesnik-slobode

Finalist nagrade za “Knjigu godine”, koju dodjeljuje srpski nedjeljnik “
NIN”, Beograd, za roman “Što na podu spavaš” 2021.

Finalist nagrade “Meša Selimović”, Tuzla, 2019. za roman “Schindlerov lift”

Finalist nagrade “Petar Petrović Njegoš”, Podgorica, 2019. koju dodjeljuje predsjednik Republike Crne Gore, za roman “Schindlerov lift”

Polufinalist nagrade “Janko Polić Kamov” Hrvatskog društva pisaca, Zagreb 2019.
za knjigu pjesama , Snijeg je dobro pazio da ne padne, V.B.Z., Zagreb, 2019.

Finalist nagrade “Janko Polić Kamov” Hrvatskog društva pisaca, Zagreb 2020.
za roman “Što na podu spavaš”, Buybook, Sarajevo – Zagreb, 2020.

Finalist nagrade “Fric- Miroslav Krleža”, koju dodjeljuje hrvatski tjednik “Express”, Zagreb,
za roman “Što na podu spavaš” 2021.

Finalist nagrade za “Knjigu godine”, koju dodjeljuje srpski nedjeljnik “NIN”, Beograd,
za roman “Što na podu spavaš” 2021. –
https://en.wikipedia.org/wiki/NIN_Award

U užem izboru za Nagradu Zlatni suncokret, koju dodjeljuje kompanija Vital, Beograd,
za roman “Što na podu spavaš” 2021.

Počasni je ambasador za kulturu “Bosanskog kulturnog centra” u Prijedoru i koordinator “Odsjeka za knjigu i izdavaštvo”

Potpisnik je “Deklaracije o zajedničkom jeziku”, pod rednim brojem 36 –
https://docs.google.com/spreadsheets/u/1/d/1XVGV5Z306SeDFzpdpUHhfeK-voAFdaakS48LqXfGozA/pubhtml

Značajnije kazališne uloge :

  • Andreja Andrejević, Divlje meso, Goran Stefanovski, režija Ahmet Obradović, 1985.
  • Rodion Raskoljnikov, Zločin i kazna, F.M. Dostojevski, režija Gradimir Gojer, 2007.
  • Boris Davidovič Novski, Grobnica za Borisa Davidoviča, Danilo Kiš, režija Gradimir Gojer, 2009.
  • Estragon, U očekivanju Godota, Samuel Beckett, režija Radenko Bilbija, 2003.
  • Clow, Svršetak igre, Samuel Beckett, režija Dragoljub Mutić, 1989.
  • Svetozar Ružičić, Pokondirena tikva, Jovan Sterija Popović, režija Radenko Bilbija, 1998.
  • dvanaestogodišnji Neven, Urnebesna tragedija, Dušan Kovačević, režija Radenko Bilbija, 2006. godine (…) 
  • Fjodor Iljič Kuligin, Tri sestre, A.P.Čehov, režija Marko Misirača, 2014.
  • Darko Cvijetić, Što na podu spavaš, Darko Cvijetić, režija Kokan Mladenović, 2022.

Časopisi :

Književna reč (Beograd), Literatura (Ljubljana). Quorum (Zagreb), Split Mind (Split), Život (Sarajevo), Odjek (Sarajevo), Poezija (Beograd), Tema (Zagreb), Polja (Novi Sad), Koraci (Kragujevac), Povelja (Kraljevo), Reč (Beograd), Sarajevske sveske i dr.

Vodio u više navrata „Dnevnik“ za „Radio Slobodna Europa“, Prag.
Esej “Arhipelag Jugoslavija 1991-2021”, ožujak 2021. FAZ, Franfurter Allgemaine Zaitung .
https://www.faz.net/aktuell/feuilleton/buecher/archipel-jugoslawien/archipel-jugoslawien-beitrag-von-darko-cvijeti-17222653.html

Intervjui – „Der Spiegel“ 2020. „Vreme“ 2019. „Danas“ 2019. „Slobodna Dalmacija“ 2019. „Oslobođenje“ 2018/2019 „Glas Srpske“ 2019. RTV BiH 2019. „Buka“ 2012/2019. „Večernji list“, 2019/2020. „Ekspress“ 2019/2020. “Telegram” 2020., “Jutarnji list”2020., HRT 3 2020.,
“NIN” 2021., “Deutsche Wele” 2021., TV N1 BiH 2021., “Nacional” 2022….

U antologijama je BiH poezije na makedonskom (Seida Beganović), srpskom (Milenko Stojčić, Milosav Tešić) i francuskom (Tomislav Dretar). Autor je preko 200 radio priča po tekstovima južnoslavenskih autora za “Dramski program Radio Prijedora”. (1990 – 2008)

Cvijetićeva književnost je znanstveno obrađivana :

Marija Ott Franolić – https://www.bib.irb.hr/1076701

Against Institutionalised Forgetting: Memory Politics from Below in PostwarPrijedor
Introduction and background, presented at the Marxist Literary Group (MLG) conference in 2014 and then reworked for a talk at the University of Florida in 2016 under the title “The political life of exported steel”.
Author: Zoran Vučkovac,  zbornik radova, uredile Ana Milošević (iz KU Leuven) i Tamara Pavašević-Trošt (Uni Ljubljana)

„Kako pjesma izgovara smrt : poetika smrti Darka Cvijetića“, izv. prof. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman (Jezik in fabula, Zagreb, Filozofski fakultet, 23. veljače 2018) 

izv. prof. dr. sc. Andrijana Kos Lajtman , Neodadaističko lice postmodernizma: „Manifest Mlade Bosne” Darka Cvijetića  –  https://www.bib.irb.hr/1042420 

“Poetski napon smrti”, izv. prof.dr. sc. Andrijana Kos Lajtman – https://znanje.hr/product/poetski-napon-smrti/445383

Smrt kao dvostruki eksces u poeziji Darka Cvijetića“, izv. prof. dr. sc. Andrijana Kos-Lajtman (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Wielkie tematy kultury w literaturach slowianskich (Wroclaw 2019).

https://www.bib.irb.hr/1036681

“Postmoderna po/etika Darka Cvijetića”, Šeherzada Džafić, Pedagoški fakultet, Univerzitet u Bihaću, 2020. godine
http://oaji.net/articles/2020/8977-1601638080.pdf

O djelima Darka Cvijetića pisali su Radomir Sovilj, Tomaž Šalamun, Miljenko Jergović, Semezdin Mehmedinović, Ivan Milenković, Ivan Obrenov, Božo Koprivica, Andrijana Kos Lajtman, Abdulah Sidran, Ljubomir Simović, Zlatko Paković, Marija Nenezić, Hrvoje Klasić, Sara Tomac, Seida Beganović, Ivica Prtenjača, Josip Mlakić, Elisa Cappeti, Selvedin Avdić, Đorđe Krajišnik, Zoran Ferić, Saša Ćirić, Denis Derk, Karmela Devčić, Ademir Kenović, Gradimir Gojer, Nedim Sejdinović, Ivica Ivanišević, Marija Ott Franolić, Tomislav Čadež, Gorčin Stojanović, Zorana Simić, Ivana Golijanin, Mladen Bićanić, Petar Luković, Kristina Ljevak, Šeherzada Džafić, Bjanka Alajbegović, Vanja Kulaš, Rade Radovanović, Goran Trkulja, Ana Jambrek, Nedžad Fejzić, Marko Tomaš, Nenad Dizdarević i drugi. 

http://worldcat.org/identities/lccn-n99030991/

U pripremi :

pjesme IZABRANE PJESME, urednik Ana Bogišić, Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2023.
pjesme IZABRANE PESME, urednica Aleksandra Rašić, Književna radionica Rašić, Beograd, 2023.
reizdanje SNIJEG JE DOBRO PAZIO DA NE PADNE, urednica Ana Bogišić, Buybook, Zagreb – Sarajevo, 2023. 
reizdanje SNIJEG JE DOBRO PAZIO DA NE PADNE, Književna radionica Rašić, 2023.

slovensko izdanje SCHINDLEROV LIFT, 2022. Sanje, Ljubljana /objavljeno/
poljsko izdanje SCHINDLEROV LIFT, 2022. Varšava /objavljeno/
makedonsko izdanje ŠTO NA PODU SPAVAŠ, 2022. Skopje /objavljeno/
hebrejsko izdanje SCHINDLEROV LIFT, 2022. Tel Aviv /objavljeno/
englesko izdanje SCHINDLEROV LIFT, 2022. Chicago
albansko izdanje SCHINDLEROV LIFT, 2022. Tirana /objavljeno/ 
poljsko izdanje SNIJEG JE DOBRO PAZIO DA NE PADNE, 2023. Gdanjsk 
bugarska izdanja SCHINDLEROV LIFT i ŠTO NA PODU SPAVAŠ, 2023.

P.S.

Zu ken men arojfgjn in himel arjn/ Un fregn baj got zu’s darf asoj sajn?
(Može li se popeti gore u nebo/ I pitati Boga smije li to biti?)

/Paul Celan, uz pjesmu Benedicta/

https://bs.wikipedia.org/wiki/Darko_Cvijeti%C4%87

https://darkocvijetic.blogspot.com/

פוטוק זלוטי
https://kehilalinks.jewishgen.org/suchostaw/sl_potokzloty.htm

Foto – Miljenko Jergović, Zagreb, listopad 2021. godine

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s